Već nam se bliži nova ljetna turistička sezona kad našu zemlju posjećuje ogroman broj turista iz svih dijelova svijeta. Isto tako, Hrvati sve više putuju na zimovanja ili ljetovanja u poznate svjetske destinacije. Putovanje zrakoplovom najbrži je način putovanja do udaljenih zemalja pa se sve veći broj ljudi odlučuje na let. Zbog pojačanog zrakoplovnog prometa, pojačava se i opasnost od bolesti i virusnih infekcija. Liječnici upozoravaju na nužnost higijene aerodroma kako bakterije ne bi putovale svijetom zajedno s putnicima.
Broj putnika koji svakodnevno putuje kroz zračne luke u stalnom je porastu. Putovanje zrakoplovom ubrzalo je i povezalo svijet, ljudi odlaze na odmor i poslovni put ili posjećuju prijatelje i obitelj, sve u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Zbog jako velikog broja ljudi koji koristi ovaj način prijevoza, zračne luke mogu postati opasni prijenosnici bolesti i virusnih infekcija preko ruku, odjeće ili prtljage.
Upravljanje higijenom u zračnim lukama postaje izazov jer križna kontaminacija između putnika omogućuje bolestima putovanje širom svijeta u samo nekoliko sati. Osiguravanje čistoće i higijene poseban je izazov upraviteljima aerodromskih objekata.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je 1951. godine predložila vladama da poboljšaju sanitarne i ekološke uvjete, posebno u i oko zračnih luka. Zabrinutost oko uloge zračnog prometa u međunarodnom širenju bolesti samo je rasla s istovremenim porastom zračnog prometa, s godišnjim zračnim putničkim prometom koji se više nego udvostručio u posljednjih 15 godina.
U nekim područjima zračne luke svi putnici nužno dijele prostor. Sigurnost i kontrola putovnica, odnosno redovi putnika koji čekaju na obradu posebno su rizična mjesta. Za razliku od toaleta ili predvorja koji se mogu privremeno zatvoriti radi održavanja, u ovom dijelu aerodroma rad nikad ne prestaje. Ovakva poslovna pravila doprinijela su lošijim razinama higijene u zračnim područjima s visokim prometom. Najveći rizik za higijenu aerodroma imaju plastični pladnjevi koji se koriste za prenošenje prtljage i drugih sitnih predmeta putem rendgenskih uređaja. Bakterije najbolje preživljavaju na tvrdim, neporoznim površinama, što znači da ove plastične posude pružaju idealno okruženje za preživljavanje mikroba, a na njima se često nalazi rinovirus (izvor obične prehlade) kao i virus influence A. Ovi mikroorganizmi iznimno se lako prenose s putnika na putnika.
Dezinfekcija ruku
Dezinficijensi za ruke mogu stvoriti dugotrajnu barijeru protiv mikroba i boriti se s klicama satima nakon uporabe. Uređaji za dezinfekciju trebali bi biti dostupni na ulazu aerodroma, u čekaonicama i blizu rendgenskih uređaja. Dezinficijensi bez alkohola najbolja su opcija jer sadrže brzo i snažno rješenje za ubijanje klica a blagi su za kožu. U idealnom slučaju, sredstva za dezinfekciju trebala bi se razdijeliti bez dodirivanja kako bi se osigurala najviša razina higijene. Slobodno stojeće ili zidne stanice s dezinfekcijskim sredstvom trebale bi biti jasno označene, s privlačnim upozoravajućim porukama koje će podsjetiti putnike na važnost higijene ruku. Putnici će također govoriti raznovrsnim jezicima, pa se preporučuju dobro osmišljeni i dobro prevedeni znakovi koji potiču higijenske postupke.
Toalet
Složit ćemo se kako higijena u zahodu mora biti prioritet za čistače i čistačice u zračnoj luci. Toaleti i prostori u toaletima trebaju se rutinski čistiti, osiguravajući redovito ponovno skladištenje predmeta visoke upotrebe kao što su sapun i papirnati ručnici. Može se činiti očiglednim, ali učinkovito pranje ruku dug je put do poboljšanja ukupne razine higijene. Često i temeljito pranje ruku može smanjiti prisutnost bakterija na rukama i do 80 posto i smanjiti rizik od bolesti do 50 posto; osobito bolesti koje se lako prenose, primjerice gastrointestinalne infekcije. Ne treba podcjenjivati moć pranja ruku u borbi protiv širenja zaraze i bolesti. Rukovoditelji aerodromskih objekata trebali bi prikazati i promicati postupke pranja ruku za sve korisnike kako bi pomogli u sprječavanju širenja bakterija i bolesti. Vlažne ruke šire tisuću puta više bakterija od suhih ruku, tako da će ručka vrata u zahodu vjerojatno biti kontaminirana ako se propusti ručno sušenje ruku nakon pranja.
Kretanje prema iskustvu bez dodira
Gotovo svaka površina koja dolazi u kontakt s putnicima može postati potencijalna žarišna točka. U kupaonicama u zračnim lukama postoje brojna rješenja bez dodira, kao što su tipke za ispiranje WC-a koje se aktiviraju pokretom i dozatori sapuna koji djeluju na isti način. Također, ulaže se u čitače putovnica koji sprječavaju prelazak dokumenata iz ruke u ruku. Isto tako, zračne luke ulažu u mješavinu integracije pametnih telefona i tehnologija za prepoznavanje lica za prijavu, pružajući klijentima ugodu i odmor tijekom cijelog putovanja. Ova inovativna rješenja ne samo da poboljšavaju i digitaliziraju sve važna iskustva korisnika, već i pomažu u zaštiti zdravlja i dobrobiti putnika.
Postizanje najvećih higijenskih standarda treba bi biti sastavni dio operativnog djelovanja zračne luke s ciljem zaštite javnog zdravlja. Upravitelji zračne luke trebaju osigurati odgovarajuće pogodnosti za putnike, stanice za dezinfekciju ruku, znakove koji promiču način pranja ruku i objekte u kojima se ne upotrebljava hrana. Oni organiziraju svakodnevne rasporede čišćenja, 7 dana u tjednu, pri čemu se posebna pažnja posvećuje dodirnim točkama visoke frekvencije i osoblju koje je dobro upoznato s načinima i učestalosti čišćenja. Dobrom organizacijom poslovanja, upravitelji zračne luke mogu isporučiti visoke standarde higijene za stotine i tisuće putnika koji prolaze kroz zračne luke svakoga dana.
✨✨✨
P.S. Ako trebate usluge profesionalnog servisa za čišćenje u Zadarskoj županiji, tu smo za Vas. Više o našim uslugama saznajte na našoj web stranici: www.blistavidom.hr!
